Arhivi i tragovi migracija

O projektu

Projekt Arhivi i tragovi migracija istražuje transnacionalne kontekste migracija i dijaspore kroz arhivsku i arhivističku perspektivu. U projektnim aktivnostima otvaraju se pitanja vrednovanja, očuvanja, opisa i pristupa arhivskom i dokumentarnom gradivu koje dokumentira emigraciju i imigraciju, ekspatrijaciju i zajednice dijaspore, migracije u širom smislu pojma. Očuvanje arhivske baštine o migracijama i istraživanja modela dokumentiranja prošlih i sadašnjih migracija u osnovi je ovoga projekta. Vrlo često državne granice nisu stvarne granice arhivske baštine, ljudi putuju, a s njima i zapisi koje su stvorili ili koji su stvoreni o njima. Ovim se projektom želi istražiti i naglasiti uloga arhiva kao mjesta komunikacije između zajednica, kultura i država kroz različita vremenska razdoblja. Posebno se u projektu istražuje uloga arhivista i drugih baštinskih stručnjaka koji se u aktivnostima u projektu susreću sa različitim oblicima i formatima gradiva i građe te pitanjima disperzije arhivskog gradiva, fragmentarnosti, transnacionalnosti baštine i zajednica, razumijevanja potreba imigracijskih i dijasporskih zajednica, problematikom identiteta i afekta te izazovima kako pristupiti postojećim manjkavostima u sačuvanom gradivu.

Teorijski okviri i ciljevi projekta

U osnovi ovog projekta je razumijevanje važnosti kulturne baštine za društva, kako je naglašeno u Konvenciji o važnosti kulturne baštine za društvo iz 2005. Godine, tzv.  Faro konvenciji te na preporukama UN-ove posebne izvjestiteljice u području kulturnih prava iz 2011. godine ((A/HRC/17/38) koja je naglasila:

“Stručnjaci koji rade u području kulturne baštine te ustanovama u kulturi (muzeji, knjižnice i posebno arhivi) trebali bi graditi snažnije veze sa zajednicama i ljudima čiju baštinu čuvaju u svojim repozitorijima, poštivati njihove doprinose u vrednovanju, interpretaciji, prezentaciji i dijeljenju takve baštine te u dobroj mjeri razmotriti njihove upite vezano uz repatrijaciju.”

U gotovo dva desetljeća starom izvještaju Europske komisije “Izvještaj o arhivima u proširenoj Europskoj uniji: prilike za daljnja postupanja – prioriteti” (2005) naglašava se uloga arhivista kao čuvara memorije društva te potreba podržavanja aktivnosti koje bi mogle poboljšati pristup kolektivnoj memoriji svih društava u Europi. Ovi prioriteti ostaju isti, međutim kolektivno pamćenje danas uključuje mnogo više od  i korpusa nacionalnih arhivskih narativa. Razumijevanje, vrednovanje, opisa i prezentacija arhivskog i dokumentarnog gradiva  o migraciji u kontekstu određene zajednice su važni jer doprinose kolektivnom pamćenju i čine ga inkluzivnim, pravednijim i raznolikim.

U slučaju arhiva, kao važni elementi prepoznati su:

Potreba vrednovanja, opisa i prezentacije gradiva na senzibiliranije, inkluzivne i raznolike načine.

Migracije i njihove posljedice (imigracije, zajednice manjina, nedostatno predstavljene zajednice, dijaspora itd.) su važni događaji povijesne i suvremene Europe te ih je potrebno adresirati kroz arhivsku baštinu i praktični rad u arhivima.

Arhivistima i drugim dokumentarnim baštinskim stručnjacima potrebno je dodatno znanje i edukacija kako bi se bolje suočili s izazovima čuvanja tragova migracija.

Članovi zajednica trebaju sudjelovati kao su-stvaratelji u arhivskim narativima o njihovim migracijskim povijestima i prezentacijama njihove prošlosti.

Uzimajući u obzir navedene potrebe, ciljevi postavljeni u ovom projektu jesu:

Cilj 1. Ojačati kapacitete arhivista i drugih dokumentarnih baštinskih stručnjaka u području povijesnih i suvremenih migracija, tj. arhivskih tragova migracija.

Cilj 2. Povezati arhiviste I druge baštinske stručnjake s zajednicama migranata (potomaka povijesnih migracijskih skupina I pojedinaca)

Cilj 3. Zajednički stvoriti spefičine kulturne proizvode (tematske vodiče, usmene povijesti, izložbe) s članovima određenih povijesnih migracijskih skupina uključenih u projekt.

    Metodologija

    Sveobuhvatan koncept ovog projekta jest da su migracije transnacionalni, transgeneracijski i interdisciplinarni fenomen u koji su uključeni raznovrsni dionici. Između njih, arhivi i baštinske ustanove imaju veliku ulogu. Oni mogu postati društveni agenti koji mogu razviti svoje aktivnosti na inkluzivan način, podržavajući participativan pristup te ujedno odraziti različitost. Osnovne aktivnosti u ovome projektu (edukacija, usmene povijesti te izgradnja zbirki posvećenih migraciji) zahtijevaju pristup mješovite metodologije i transnacionalnu usmjerenost.

    O nama

    ICARUS Hrvatska

    Lorem ipsum dolor sit amet, at mei dolore tritani repudiandae. In his nemore temporibus.

    Magyar Nemzeti Levéltár

    Lorem ipsum dolor sit amet, at mei dolore tritani repudiandae. In his nemore temporibus.

    De Domijnen

    Lorem ipsum dolor sit amet, at mei dolore tritani repudiandae. In his nemore temporibus.

    Ministerio de Cultura y Deporte: Archivos Estatales de España

    Lorem ipsum dolor sit amet, at mei dolore tritani repudiandae. In his nemore temporibus.

    Coöperatie Erfgoed Limburg

    Lorem ipsum dolor sit amet, at mei dolore tritani repudiandae. In his nemore temporibus.

    Ovaj projekt financiran je sredstvima iz programa Kreativna Europa Europske unije. Ova mrežna stranica i njen sadržaj odražavaju samo stavove autora, stoga se Europska komisija ne može smatrati odgovornom za bilo kakvo korištenje informacija dostupnih na ovoj mrežnoj stranici.